ISTORIJAT SKIJANJA

   Počeci alpskog skijanja datiraju sa kraja 19 veka. Svakako da ta činjenica ne vazi za druge vidove skijanja koji su imali više upotrebni karakter. U oblastima kao sto su Nordijske zemlje, Sibir, Kanada i drugi sa sličnim klimatckim uslovima ljudi su bili prisiljeni da koriste razna adekvatna sredstva za putovanja, lov i ratovanje. Prema jednoj teoriji skije su poreklom iz močvarnih predela Skandinavije a prema drugima pradomovima skija je sa područja Urala i pleme Permi, odakle su kasnije prenete na sever i kasnije preko Skandinavije po Evropi. Najstariji primerak skije izrađen je od borove daske, bio je dugačak 110 cm, širok 20 cm, a pronađen je 1921 god. u močvari Hotting kod mesta Mushom u Švedskoj. Analize ukazuju da je ta skija bila napravljena pre 4500 god.

   Skije su tokom vekova menjale karakteristike i imajući u vidu njihovu pre svega upotrebnu vrednost prilagodjavale su se uslovima terena. Na dalji razvoj skijanja imao je Norveško –Švedski rat na kraju 18 veka. Razvoj alpskog skijanja je nužno nastao u vreme prvih takmičenja u slalomu i spustu kao potreba da se odvoji od dotadašnjeg klasičnog nordijskog skijanja. Na razvoj skijanja u srednjoj Evropi značajan uticaj je odigrala polarna ekspedicija Fridtjofa Nansena 1888 god. Među planinarima najzaslužniji za širenje skijaske kulture bio je dr. Wilchem Paulke 1873-1949.

Fridtjof_NansenWilhelm-Paulke

   Za pionira alpskog skijanja smatra se Mathijas Zdarski (1856-1940) koji je u Iglau Liliendfeld razvio novu alpsku tehniku skijanja. Zdarskom se može pripisati zasluga za organizaciju prvog slaloma, održanog 19. marta 1905 god. na 1246 metara u mestu Muskenkenkogelsu. Nova Liliendfeldska alpska tehnika je izazvala jak otpor pristalica nordijskog skijanja. Učenik Zdarskog, Georg Bilger (1873-1934) vojnik i ljubitelj skijanja je uspešno ukomponovao pozitivne elemente tadašnjih škola. Posle Bilgera dolazi Alberska tehnika a tvorac je Hannes Schneider (1890-1955) koji je nakon prvog svetskog rata razvio novu tehniku koja je poznata kao Alberska škola ili “plužna kristijanija”.

hannes_schneider

   U ovom periodu se pojavljuje skija sa metalnim rubnicima, a tvorac je Letther. Zanimljivo je reći da su se skije vozile po dubokom snegu i po prvi put se pojavljuju akrobatski stilovi. Za razvoj alpskog skijanja zaslužan je Bilger mada je uticaj Schneidera bio presudan za nagli napredak i popularizaciju alpskog takmičarskog skijanja. Schneiderova alberska tehnika u kojoj je dominirao plužni i skarasti zaokret, takmičari postepeno usavršavaju i prestupnu tehniku. Tehnikom prestupanjem na donjoj skiji izgubio se plužni položaj a takmičari su vodili skije paralelnim zaokretom što je značajno uticalo na brzinu skijanja. Kroz razvoj skijanja pojavljuje se Francuska “rotacijska tehnika”. Karakteristika ove tehnike je nizak položaj sa naglašenim predklonom napred i zamasima telom u pravcu zaokreta. Ova tehnika je dominirala sve do 1950-1952 god. Tih godina je počeo razvoj austrijske škole i nazvana je tehnika sa suprotnim “zasukom ramena”. Ova tehnika je sa biomehaničkog stanovista zahtevnija od rotacijske tehnike. Nova tehnika je demonstrirana u Val D Iseru 1955 god. Sledeće godine austrijanac Toni Sailer je na olimpijskim igrama Cortini D Ampezo pobedio u sve tri discipline. Kao odgovor na austrijsku tehniku francuzi su (sa novim načinom skijanja) Zan Klod Killy pobeđuje na mariborskom slalomu. Tvorac francuske škole skijanja je bio professor Georg Joubert. Uveo je razmaknut položaj skija, uvodni zasuk i vođenje skija kružnim gibanjem kolena uz stalan kontakt skija sa snegom. Joubert je definisao različite načine promene pravca: plužne i paralelne kao i skijanje po grbama i ostale i nekoliko varijanti rasterećenja. Savremene promene geometrije skije trenutno utiču na izvesna prilagođavanja u tehnici zaokreta. Prvi eksperimenti savremenih carving skija su vršeni 1980. god. u Americi a potom i u Evropi. U Sloveniji Elan je 1970. god. ponudio u prodaji začetke carving skija-Uniline. Godine 1987 pojavljuju se prve carving skije Scx,  autora Jure Franko i Pavla Skofića.

Visit www.fbetting.co.uk Review Betfair